Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Zaduženost". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

1. Uvod

Prezaduženost u svijetu danas je jedna od najpolemiziranijih tema u svim društvenim, političkim i gospodarskim krugovima. Glazbenici i dobrotvori mnogobrojnim humanitarnim akcijama prikupljaju sredstva za pomoć i dižu sveopću osvještenost, a ekonomski stručnjaci tragaju za strukturnim rješenjima izlaska iz dužničke krize. Iako je zaduživanje potrebno zemljama u razvoju, ono može dovesti do velikih problema ako se posuđeni kapital ne koristi na ispravan način što se u velikom broju slučajeva i dogodilo.

Danas gotovo da i ne postoji zemlja koja nije suočena s problemom zaduženosti, no koje su zemlje najviše pogođene tim problemom i nemaju mogućnosti vlastitim snagama izvući se iz krize u koju su zapale? Postoji li jedinstveno rješenje problema i mora li se pojam duga uvijek vezati uz stagnaciju?  Na ova pitanja pokušat ćemo odgovoriti u radu. 

2. Uzroci zaduženosti

Od svih zaduženih zemalja najveći problem predstavljaju zemlje u razvoju. Kako bi što prije dostigle status razvijenih zemalja vode razvojnu politiku sa bržim rastom domaće potrošnje od proizvodnje što vodi do zaduženja. Zbog niske kapitalne opremljenosti, rasta osobne potrošnje, investicione potrošnje i proizvodnje zemlje u razvoju ovise o inozemnoj akumulaciji kapitala. On im je neophodan za razvoj, ali problem nastaje kada se javi nemogućnost otplate tih zajmova.

Privredni razvoj je funkcija investicija, a one se investiraju domaćom štednjom i vanjskom štednjom što se može prikazati slijedećom jednadžbom: ΔL = I – S.

Kao što se vidi iz jednadžbe investicije(I) iznad razine domaće štednje(S) moraju se financirati zaduživanjem(L) u inozemstvu. Nerazvijene zemlje uglavnom nemaju dovoljnu razinu vlastite štednje, pa ju često nadoknađuju inozemnom da bi postigle rast. Ovisnost privrednog razvoja o domaćoj štednji i inozemnom zaduživanju često se prikazuje i slijedećom jednadžbom:

r (stopa rasta realnog domaćeg proizvoda) = s (granična stopa štednje)/b (granični kapitalni koeficijent)

koja pokazuje da se stopa rasta može povećati tako da se relativno poveća stopa štednje ili da se relativno smanji kapitalni koeficijent. U nedostatku domaće štednje, rast se može povećati inozemnom štednjom.

Postoje brojni uzroci zaduženosti zemalja i oni se razlikuju od zemlje do zemlje. Ovisno o izvoru makroekonomske neravnoteže u zemlji razlikujemo endogene i egzogene uzroke zaduženosti.

Endogeni uzroci zaduženosti su oni koji su posljedica ekonomske politike zemlje, a to su prekomjerna potrošnja koja je veća od domaće proizvodnje, povećanje investicija iznad domaće štednje, politika negativnih kamatnih stopa u cilju poticaja investicija, ali to je utječe na smanjenje štednje što vodi do visoke stope zaduženosti, politika precijenjenog tečaja domaće valute uz politiku niskih realnih kamatnih stopa, itd.

Egzogeni uzroci zaduženosti su oni koji nastaju izvan zemlje i na koje ona ne može utjecati. Neki od ovih uzroka su: promjene kamatnih stopa na međunarodnom tržištu, porast inozemne potražnje za proizvodima zemalja u razvoju, pogoršanje uvjeta razmjene.

2.1.Bijeg kapitala

Bijeg kapitala predstavlja izvoz kapitala uvjetovan isključivo strahom da će držanje kapitala u zemlji dovesti do njegovog gubitka, za razliku od normalnog izvoz kapitala koji je uzrokovan željom za ostvarivanjem zarade. U zaduženim zemljama, kojima je potreban kapital, bijeg kapitala smanjuje izvore financiranja investicija i dodatno povećava problem otplate duga. Transakcije koje spadaju u bijeg kapitala uglavnom nisu registrirane i problem su monetarnim vlastima. Najčešći uzroci bijega kapitala su socijalne napetosti, nemiri, međunarodne napetosti, ratovi, itd., a posljedice su teške za zemlju iz koje se kapital izvozi jer se smanjuju investicije a time i privredni rast.

...

 

-------------------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.---------------------

    www.maturski.org

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

[email protected]